Stazama Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog


Sigurno ste svi čuli za Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, velikog čudotvorca čijim se moštima mole i klanjaju ne samo samo pravoslavni vjernici nego i pripadnici drugih religija. A da li ste znali da postoji staza koja objedinjuje sve ključne tačke njegovog života i djelovanja? U nastavku teksta donosimo vam sve neophodne informacije vezane upravo za ovu neobičnu hodočasničku rutu.  

Ko je Sveti Vasilije?

Početkom XVII vijeka u selu Mrkonjići nadomak Trebinja, od majke Ane (Anastasije) i oca Petra, rođen je dječačić po imenu Stojan Jovanović. Još u ranom djetinjstvu njegovo uzorno ponašanje i poslušnost izdvajali su ga od ostale seoske djece. Bogobojažljiva majka Ana se trudila da ga poduči vjeri i molitvama osjećajući da je život njenom sinu odredio malo drugačiji put. U strahu od zloglasnog danka u krvi, roditelji odlučuju da tada dvanaestogodišnjeg dječaka Stojana, povjere na brigu stricu Serafimu, igumanu manastira Vavedenja Presvete Bogorodice u Zavali.

Nakon nekoliko godina marljivog učenja, pod budnim okom svoga strica, odlučuje da je vrijeme da krene dalje i dolazi u manastir Tvrdoš gdje prima monaški postrig i dobija novo ime Vasilije. Život posvećuje Bogu, ali i očuvanju pravoslavlja, srpskog jezika i kulture u teškim vremenima turske okupacije. Zbog svog djelovanja uživao je veliko poštovanje među svojim savremenicima Hrišćanima, a istovremeno izazivao gnijev Turaka te je često bivao na meti njihovih udara.

Iz Tvrdoša put ga je odveo dalje preko Župe Onogošta, kroz Bjelopavlićku ravnicu do Ostroških Greda gdje će, osim kraćih boravaka u Cetinju, Peći, Rusiji i Svetoj Gori, provesti ostatak ovozemaljskog života. Na svakom svom hodočasničkom putovanju pripovijedao bi o položaju i stradanju srpskog življa u Hercegovini, a vraćao bi se noseći darove osiromašenom i porobljenom hercegovačkom narodu i crkvi.  

Pored duhovnog rada i molitve većinu svog vremena provodio je popravljajući opustjele i oronule hramove i škole, ali i stvarajući od Ostroške pećine živi manastir okupljajući monahe oko sebe. Zahvaljujući životnoj smjernosti, uzvišenosti duha i svom pregalačkom radu sa nepunih trideset godina hirotonisan je za mitropolita. Bio je jedan od najvećih duhovnih vođa za oslobođenje naroda čije je veliko povjerenje odavno stekao šireći vjeru i pružajući duhovnu utjehu.

Vladika Vasilije upokojio se u svojoj keliji u manastiru Ostrog, gdje se danas čuvaju njegove mošti u čije iscjeliteljske moći vjeruju ne samo pravoslavni hrišćani već i pripadnici ostalih vjeroispovjesti.

Srpska pravoslavna crkva praznuje Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog 29. aprila po julijanskom, odnosno 12. maja po gregorijanskom kalendaru.

Gdje nas vode „Svete staze“?

U ponudama agencija možete pronaći više varijanti koje uključuju posjetu najvažnijim lokalitetima vezanim za život i djelo Svetitelja. Riječ je o poludnevnim, cjelodnevnim ili dvodnevnim grupnim ili privatnim turama u pratnji stručnih vodiča.

U Hercegovini ćete često čuti da Svetitelj ima tri mjesta rođenja - selo Mrkonjiće gdje je došao na ovaj svijet, Tvrdoš gdje se zamonašio, i Ostrog gdje je postao član nebeske porodice Svetih. Pa tako nekako logično, prva tačka su Mrkonjići.

Selo Mrkonjići je udaljeno od Trebinja nekih tridesetak kilometara. Ukoliko krenete magistralnim putem ka Mostaru, prateći turističku signalizaciju nakon kraće vožnje pronaći ćete malo kameno hercegovačko selo na samom obodu Popovog Polja. Sa lijeve strane ispod puta nalazi se stara crkvica posvećena Svetom Nikoli, u čijem groblju je i grob Svetiteljeve majke Ane. Seoska predanja kažu da je baš tu kršten maleni Stojan.

Sa druge strane puta, u podnožju brda cijelim ambijentom dominira novosagrađeni Duhovni centar u čijem središtu je crkvica koju su svojevremeno podigli mještani na mjestu nekadašnje Svetiteljeve kuće. Zahvaljujući sredstvima vlada Republike Srpske i Srbije, kao i grada Trebinja, rodno mjesto Svetog Vasilija je konačno dobilo prostor kakav zaslužuje. Pored crkvice posvećene Svetom Vasiliju razgranala se krošnja drveta - košćela za koju se vjeruje da je zasadio Svetiteljev otac Petar Jovanović, da obilježi rođenje jedinca. U Duhovnom centru dočekaće vas monahinje, uvijek spremne da ispričaju neku od lokalnih legendi koje teško da ćete čuti negdje drugdje.

Manastir Zavala se nalazi na suprotnoj strani oboda Popovog polja, tako da ukoliko ste već u Mrkonjićima put vas vodi dalje ka zapadu preko Ravnog. Tim putem nakon dvadesetak kilometara stižete do hrama posvećenog Vavedenju Presvete Bogorodice, ili ako se odlučite za kraći ali uski asfaltni put kroz polje skraćujete putovanje za oko osam kilometara. Do manastira je moguće doći i iz pravca Trebinja nekadašnjom uskotračnom prugom koja preko Huma vodi ka Zavali, a udaljenost tim putem iznosi oko 50 kilometara.

Hram je smješten u podnožju brda Ostrog, djelimično uklesan u stijene tako da je arhitektura uslovljena njegovim položajem pa je sjeverni zid prirodna stijena. Crkva je živopisana zaslugom igumana Serafima, strica i prvog učitelja mladog iskušenika Stojana odnosno budućeg svetitelja Vasilija.  Freske su djelo čuvenog srpskog zografa hilandarskog monaha Georgija Mitrofanovića.

Prema narodnom predanju crkva na tom mjestu postoji još iz vremena cara Konstantina. Prvi pisani trag o manastiru datira iz XVI vijeka, dok postojanje pečata svjedoči da je crkva postojala i djelovala i tri vijeka ranije.  Manastir je kroz vijekove odolijevao brojnim iskušenjima i osvajačima. Ipak najveća stradanja desila su se u našoj bliskoj prošlosti, tokom Drugog svjetskog i posljednjeg građanskog rata, kada je manastir oštećen i napušten. Nakon zadnjeg rata bratstvo se vratilo obnavljajući crkvu i konak, a izvršena je i restauracija fresaka.

Ukoliko ste ljubitelji kulturno istorijskih, ili pak prirodnih znamenitosti predlažemo da istražite i manastirsku okolinu gdje ćete pronaći nekoliko zanimljivih lokaliteta. Pogled iz manastirske porte seže ka prostranstvima Popovog polja, najvećeg kraškog polja Evrope gdje se već vijekovima uzgaja vinova loza i odakle potiču mnoga trebinjska vina.

Na samo 300 metara od hrama nalazi se ulaz u Vjetrenicu - najveću pećinu u Bosni i Hercegovini, inače prirodno stanište endemske vrste vodozemca čovječije ribice (lat. Proteus anguinus).

Visoko u brdima, na strmoj stijeni iznad Zavale nalaze se ostaci kule za koju se vjeruje da je djelo Herceg Stefana Kosače, koji je bježeći iz Blagaja sakrio blago ispod kule u jamu Zmajevicu.

Dok se u selu Zavala nalazi srednjevjekovna nekropola sa stećcima Crkvina (Petkovica) i ostacima crkava Svetog Petra i Svete Petke. Kamenu plastiku sa ovog lokaliteta možete vidjeti u Muzeju Hercegovine.

Manastir Tvrdoš se nalazi na desnoj obali rijeke Trebišnjice, 5 km zapadno od Trebinja. Sagrađen je na temeljima crkve iz IV vijeka, a prema narodnom predanju zadužbine cara Konstantina i njegove majke Jelene. Vijekovima je predstavljao bedem u očuvanju vjere i tradicije, te preko dva vijeka bio sjedište Humsko-Hercegovačke mitropolije. Danas je jedan najstarijih kulturno istorijskih spomenika u Republici Srpskoj.

Među pravoslavnim vjernicima manastir je poznat kao mjesto gdje je Sveti Vasilije primio monaški postrig i sveštenički čin, te upravo iz tog razloga Svetitelj se još naziva i „Tvrdoški“.

Nekada najveći skriptorijum slovenskog juga i čuvar brojnih relikvija među kojima je ruka srpske kraljice Jelene Anžujske, danas je jedan od najposjećenijih vjerskih objekata u našoj zemlji.

Iako vijekovima suočen sa brojnim izazovima i stradanjima manastir je uspio da se održi kao značajno mjesto hodočašća, oaza duhovnosti, ali i važna tačka na enološkoj karti Hercegovine. Duga tradicija proizvodnje vina, čiji počeci sežu u XV vijek, uspješno se održava i danas zahvaljujući obnovljenim vinogradima, vinskom podrumu i savremenoj vinariji.

Manastir Tvrdoš je treća važna tačka u Svetiteljevom životu i obično se cjelodnevni izleti tu i završavaju. Dok posjeta i posljednje etape na Stazi Svetog Vasilija, manastira Ostrog, ipak zahtjeva više vremena, te je uklopljena u dvodnevni obilazak ovih lokaliteta.

Manastir Ostrog se nalazi na teritoriji opštine Danilovgrad u današnjoj Crnoj Gori. Od Trebinja do Ostroga stižete za nekih nepunih 90 kilometara prateći putokaze za Nikšić, a potom Podgoricu. Visoko pod Ostroškim stijenama smjestio se jedan od najposjećenijih srpskih pravoslavnih hramova na Balkanu. Iako postoje indicije da su se na tom mjestu nalazile mala pećinska crkvica i monaške isposnice gdje je ranije boravio Sveti Isajie od Onogošta, Ostroški podvižnik i isposnik, manastir Ostrog je zvanično osnovao hercegovački mitropolit Vasilije u 17. vijeku.

Kompleks manastira Ostrog sastoji se iz dva dijela – Gornjeg i Donjeg manastira. Do oba manastira možete stići asfaltnim putem, mada se većina hodočasnika odlučuje da dionicu puta od Donjeg do Gornjeg manastira, dužine od oko tri kilometra, pređe pješice uzbrdo, uskom kamenitom stazicom.

Centralni dio Donjeg manastira zauzima Crkva Svete Trojice sagrađena u XIX vijeku okružena konakom i ostalim manastirskim objekatima.

U sklopu Gornjeg manastira, uklesanog u stijenu, nalaze se dvije male pećinske crkve koje čine ključni dio manastirskog kompleksa. To su crkva Časnoga krsta, a nekadašnja isposnička pećina prepodobnog Isaije od Onogošta, i stara pećinska crkvica Vavedenja Presvete Bogorodice u kojoj je boravio mitropolit Vasilije. Obje crkvice su bogato freskopisane u XVII vijeku, a autori su čuveni srpski zografi Jovan i Radul. Mošti Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog nalaze se kivotu u crkvici Vavedenja Presvete Bogorodice.

Posljednjih nekoliko decenija sagrađeni su manastirski konaci i ostali neophodni objekti za prihvat hodočasnika i turista koji su iz godine u godinu sve brojniji. To je značilo i povlačenje monaha, odnosno osnivanje skita gdje monasi nakon poslušanja i izvršenja svojih dužnosti provode vrijeme u tišini i molitvama, slično Svetogorcima. Posjeta ovom dijelu manastira dozvoljena je samo subotom u određeno vrijeme, te dva puta godišnje na praznike Začeća i Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, ili uz poseban igumanov blagoslov. Zanimljivo je da je glavna crkva, posvećena Rođenju Svetog Jovana Krstitelja, zidana kamenom iz korita rijeke Trebišnjice.

Manastir Ostrog svakodnevno posjećuju vjernici iz cijelog svijeta. Vjerujući narod prenosi s koljena na koljeno priče o iscjeljenjima i Božijim čudima koja su se dešavala i dešavaju na ovom Svetom mjestu, a mnoga svjedočenja i događaji su zapisani i u manastirskim knjigama. Ostrog je mjesto gdje se racio sklanja pred vjerom u Gospoda i spasenje, mjesto gdje pored pravoslavnih vjernika utočište i nadu traže i pripadnici drugih religija, pa čak i ateisti.

Bez obzira za koju se varijantu odlučite, poludnevnu, cjelodnevnu ili dvodnevnu, upoznaćete se sa životom i djelom Svetog Vasilija, otkriti neke nove predjele i kulturno istorijske spomenike, a možda i pronaći svoj duhovni mir ili utjehu.